03. 03. 2017.

Intervju Općinskog načelnika Nedžada Zukanovića za Al Jazeera Balkans – Ključ: stara utvrda Bosanske kraljevine

Smješten na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine u najjužnijem dijelu Unsko-sanskog kantona, srednjovijekovni grad Ključ živopisno je mjesto bogato kulturnim, historijskim i prirodnim bogatstvima. U historijskim izvorima prvi put se spominje 1322. godine u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Međutim, grad Ključ je mnogo stariji, a dokaz tome su rimski objekti koji se nalaze u kompleksu Starog grada koji spada među najstarije, najveće i najutvrđenije gradove srednjovjekovne Bosne. U njemu je predajom kralja Stjepana Tomaševića okončana era srednjovjekovne Bosanske države.

Neiskorišteni potencijali

Nekada slavni bosanski grad, danas spada u red nerazvijenih općina sa malim brojem stanovnika. Prema riječima načelnika Nedžada Zukanovića, viši nivoi vlasti ovom problemu trebaju posvetiti veću pažnju, jer Ključana nema dovoljno na pozicijama gdje se odlučuje, a cjelokupna politika nema dovoljno širine prilikom donošenja odluka bitnih za razvoj lokalnih zajednica.

“Trenutni odnos državnih, federalnih i kantonalnih vlasti prema općinama je po principu „ko je bliže vatri, bolje se ogrije“. To nije dobar princip i vodi umiranju manjih sredina. Ako želimo prosperitet u cijeloj regiji, onda se tako trebamo i ponašati. Evo, uzmite slučaj DI „Sanica“. Potpuno sam siguran da je taj problem bio u nekoj od većih sredina, do sada bi bio riješen. Ovako, deklarativno se izlazi u javnost sa podrškama, a u realnom životu to izostaje. Takav je slučaj i sa medijskom prezentacijom općine Ključ. Evo, vi ste izuzetak i pitanje je hoćemo li još ikako za naredne četiri godine dobiti ovakvu priliku. A ima se mnogo toga za kazati i pokazati”, ističe načelnik Zukanović

Što se tiče perspektive grada u budućnosti s obzirom na njegove prirodne turističke potencijale koje ima, Zukanovič ističe da općina Ključ raspolaže sa veoma čistom prirodom i bogatom florom i faunom. Sa turističkog aspekta općina Ključ raspolaže značajnim resursima i predispozicijama za razvoj raznih vidova turizma kao što su: lovni, ribolovni, avanturistički, adrenalinski i kulturno-historijski turizam.

“Postojeći potencijali nisu u dovoljnoj mjeri valorizovani i iskorišteni, nije stvoren turistički proizvod i brend općine. Također, povoljan geostrateški položaj Ključa nije u dovoljnoj mjeri iskorišten. Strateški se treba fokusirati na niz mjera koje bi uključivale bolju promociju postojećih kapaciteta, izgradnju turističke infrastrukture i stvaranje prepoznatljivog turističkog brenda, što opet povlači pomoć i značajniji angažman svih nivoa vlasti u organizaciji života građana”, pojašnjava Zukanović

Migracije i privreda

Odlazak mladih ljudi sa područja općine Ključ, prisutan je kao i u ostalim gradovima Unsko-sanskon kantona. Kako spriječiti ili barem umanjiti ovaj negativni trend, načelnik Zukanović odgovara kako je to pitanje u nadležnosti viših nivoa vlasti koje donose zakone i uređuje društveni život, te da i mladi sami moraju biti više zainteresovaniji.


 

“Mi u općini Ključ potičemo inicijative mladih, žena, novoformiranih preduzeća grant sredstvima. Svako se mogao prijaviti, ali mora se i raditi. Sami mladi bi terebali biti malo aktivniji, više uključeni u dešavanja oko sebe, a ne samo da se čeka šta će neko za njih da uradi. Postoji dovoljno opcija da se zaradi i ovdje, ali je pitanje koliko smo spremni. Ne pada novac sa grana ni u inostranstvu. U svakom slučaju, moramo otvarati prostor i davati šansu mladim na sve moguće načine i raspoložive mogućnosti”, pojašnjava Zukanović.

Kada je u pitanju privreda, iz Općine ističu da od Ključa žele napraviti općinu povoljnog poslovnog okruženja a tako su radili i do sada.

“Od posebne nam je važnosti dolazak u Ključ i pokretanje proizvodnje namještaja u okviru Grupacije Prevent BiH. Nadamo se proširenju proizvodnih kapaciteta kao i mogućnosti da će ovaj korak biti znak i drugim velikim firmama da se odluče ulagati na teritorij naše općine. Obzirom da imamo izuzetnu saradnu sa UNDP-om, naša intencija jeste institucionalno rješavanje svih problema i aktivna edukacija zaposlenika i učesnika u projektima sa UNDP. Prisutno je rješavanje odnosa u DI „Sanica“ i DI „Ključ“ gdje kao lokalna zajednica stojimo iza ovih projekata. Pojačali smo nivo saradnje sa dijasporom što smatramo jako bitnim elementom u našem daljem radu, a kao rezultat tog aktivizma jesu dva projekta iz oblasti ugostiteljstva i turizma gdje završetke građevinskih radova i otvaranje kapaciteta očekujemo ove godine. Naravno, aktuelan problem zapošljavanja je uvijek prisutan”, kaže načelnik Zukanović

Kultura i turizam

Kulturna zbivanja u gradu Ključu danas se uglavnom organizuju u okviru JU “Centar za kulturu i obrazovanje“ Ključ. Aktivnosti ove Ustanove odvijaju se u okviru Doma kulture, Biblioteke, Muzejske zbirke, Niže muzičke škole i Centra za mlade.

“Općina Ključ u kapacitetu sa kojim raspolaže pomaže rad udruženja i ustanova koja se bave kulturnom djelatnošću, suorganizator je ili organizator većine manifestacija, a finansijski podržava održavanje istih. Treba izdvojiti Ključku regatu koja je postala brend općine i najmasovnija regata u Bosni i Hercegovini. Zatim BZK „Preporod“ koje djeluje sa ciljem njegovanja običaja, kulture i tradicije Bošnjaka ključkog kraja, kao i udruženje za zaštitu kulturno-historijskog nasljeđa općine Ključ „Ključ na Sani“”, kaže Adis Egrlić, direktor JU „Centar za kulturu i obrazovanje“ Ključ.

Od kulturno-historijskih spomenika treba istaći onaj najvrijedniji a to je svakako Stari grad Ključ kao kraljevski grad i mjesto pada srednjovjekovne Bosne pod osmanlijsku vlast. Drugi značajni srednjovjekovni grad je Kamičak koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Sane. Na Privremenoj listi nacionalnih spomenika su ostaci Starog grada Ključ i utvrda Stjepana Tomaševića, Stari grad Kamičak, Župna Crkva, Gradska Pravoslavna Crkva. Sve navedeni kulturno-historijski spomenici mogu biti dobra podloga za razvoj te vrste turizma.

“Neophodno je u što skorije vrijeme Stari grad staviti u funkciju kao kulturno-historijski spomenik, ali i kao ljetnu scenu za održavanje kulturnih manifestacija. Treba spomenuti i Lapidarijum u gradu Ključu sa miljokazima koje su Rimljani sagradili duž puteva i pomoću njih su mogli izračunati koliko su udaljeni od Rima. Tu su još i stećci, nišani i Muzejska zbirka sa veoma značajnim eksponatima koji potiču od antičkog perioda do danas, te kulturno-historijski spomenici Dolina stećaka i Gradina. Svi ovi objekti mogu i trebaju biti u funkciji kulturno-historijskog turizma”, ističe Egrlić.