O uspjehu naših sugrađana već smo pisali i ranije, ali što nas naš Ključanin Samir može obradovati niko drugi i ne može. Već je uveliko poznato koliki je borac Samir Bečić za svoju državu Bosnu i Hercegovinu, za promociju njenih vrijednosti i zalaganja po Americi za budućnost i prosperitet naše domovine. U svom tom zalaganju on nikada nije zaboravio ni svoj rodni Ključ, koji spominje u svakoj prilici i na svakom mjestu te je tako i naš mali gradić prepoznatljiv širom svijeta ili što bi na engleskom jeziku rekli RECOGNIZED.

Gradonačelnik Houstona Sylvester Turner i članovi Gradskog vijeća Houstona su u čast promocije zdravih stilova života u njihovom gradu, prvo proglasili Samira Fitness carom, a evo ovoga puta su otišli i korak dalje te su u čast Samiru proglasili 10. Januar kao oficijelni dan Samira Bečića.

Koristim se prilikom da u svoje ime i u ime zaposlenika Općine Ključ te svih građana Ključa koji su rasuti širom svijeta ČESTITAM SAMIRU BEČIĆU na ovom velikom priznanju.

Općina Ključ s ponosom osluškuje i prati uspjehe naših Ključana te će zasigurno i ovaj uspjeh znati prepoznati!

SAMIRE, HVALA TI!

OPĆINSKI NAČELNIK

Nedžad Zukanović, prof.

Na linku ispod možete pogledati najnoviju izvedbu pjesme o Ključu koju interpretira naš sjajni Kenan Mačković. Tekst za ovu predivnu pjesmu napisao je Ključanin Esmir Salihović, dok muziku i aranžman potpisuje Samir Zavlan.

Godinama prije rata imao sam jednog druga. Zvao se Dragan, a prezivao Despot. Za ondašnja naša čaršijska mjerila, iz fine porodice. Majka domaćica, otac Zvonko direktor filijale Privredne banke u Ključu, poštovan i ci- jenjen gradjanin. Dva brata, slika i prilika, ne zna se koji je ljepši i uljudniji. A Dragan bio krupan, snažan “k’o medjed”, a eto mi jarani ga zvali Lav, da ne bude baš medjed. Nije bio nešto posebno bistar, ali meni baš pa’so k’o jaran; ha, jebi ga, možda baš zato što sam uz njega sam sebi izgledao pametniji. Helem izbi rat. Nije da se nije vidjelo da nadolazi, ali se kod Dragana baš nije dao zamjetiti taj “virus”.

Sjećam se samo jednom mi je sa ushićenjem u glasu rekao nešto kao “onaj Slobodan dobar …” i pokazao mi neku kasetu, sve sami guslari, kao “dobra stvar”. Bilo je to u vrijeme poznatih antibirokratskih mitinga na kojima se srpski narod “oštrio” za rat i na tome se i završilo, tj. nisam tome pridavao veći značaj, ali jesam pomislio nešto kao “jebi ga, i ovoga je uhvatilo …”, a kaseta me iznenadila samo utoliko što je on volio rock ‘en roll, a to mi nikako nije išlo uz gusle.

Pa ipak pokazalo se da i to može na brdovitom Balkanu … I sada, zaratilo. Ja, duga je priča, dospio u srpsko zarobljeništvo. Zatvoren u Ključu, prvo u lokalnoj os- mogodišnoj školi, a onda pravi zatvor. Tuku brate, lome. Rebro jedno, dva, haj’ ga znaj, slomljeno onako odmah u početku, k’o “za dobar dan Balije”. Onda završim na Manjači, u logoru koje mu su naši gospodari života i smrti tepali, biva “Sabirni Centar”. Tu upoznam jednog Draganovića i po prvi put od njega, iz prve ruke, čuh priču o pokolju što ga napraviše Srbi na Velagićima, zaseoku do Ključa, na raskrižju puteva za Sanicu, Ključ i Bosanski Petrovac.

Šuškalo se medju nama logorašima o tome, a sada mi čovjek potanko ispriča šta se desilo: … Pokupili muško stanovništvo, postrojili ispred lokalne škole i jednostavno sasjekli rafalima. On se izvukao, “pao prije metka”, na njega popadali pobijeni, a poslije kad se smračilo, kroz kuruze pa “begaj koliko te noge nose”… A prije toga, dok je ležao onako sav krvav, a oni čekali da dodje transporter da ih utovare pa u jamu, njihove ubojice stoje na pobijemoj gomili i pjevaju četničke pjesme.

Onda nekima sjekli uši da provjere jesu li živi. Ko se oglasi da je živ, metak u glavu pa nastave pjevati. E tako je to bilo na Velagićima kod Ključa, ’92, na početku rata. Godinu/dvije poslije rata, preko svoje prijateljice Vulin Ljiljane, jedne iz- vanredno čestite osobe, saznam da je taj moj jaran, Dragan Despot zvani Lav, učestvo- vao u tom masakru na Velagićima. Ne mogu da vjerujem i poslije svega ne mogu da vjerujem. Moj jaran Dragan, onaj kojem sam toliko puta davao ključeve svoje izbice da sa djevojkom ide zabaviti se, sa kojim sam toliko vremena proveo u dokoličarenju i “tucanju slobodnog vremena” …. – Ma Ljiljo nije moguće , kažem . “Jeste , jeste , moguće je”, uvjeravala me dobra Ljiljana. Bila u gradu za tih dogadjaja. Zna žena, nema mi nego vjerovati. Isto to, tj. da je Dragan Despot učestvovao u ubijanju nevinih na Velagićima, rekao mi je i moj rodjak Salih kad se zatekoh u Ključu prvi put poslije rata 1997. godine.

Kaže Salih, “…ja se vraćam iz čaršije kući baš tih dana , predjem most na Sani kod pilane, kad vidim Dragana, sa ocem Zvonkom mu, sami na stadionu “Bratstva”. Zvonko nešto priča, a Dragan se rukama naslonio na željeznu ogradu što djeli igralište od publike pa glavom udara o šipku …” A ja eto opet, znam istina je, Dragan Despot jeste zločinac, a sve i dalje ne mogu da primim da je on pokvaren čovjek. Znam ga. Dobro, nisam ga znao takvog. Nisam vidio tu drugu stranu njega, što eksplodira u onim uvjetima “rasula” pameti; Znam medjutim, na svoj način i Dragan je žrtva. Plitke pameti kakve jeste, on nije znao – nego za pušku pa ubijaj; Dok je onaj “naš” Milanko iz “Prešaltavan- ja” (* vidjeti istoimeni esej iz ove zbirke) samo promjenio kaput, a u sušti- ni ostao smeće kakvo je i bio, kod Dragana je, moguće pro- lazno, ali fatal- no i nepovratno, izmijenjena – “prešaltana” sama suština, pa se čovjek umetnuo u zločinca.

Ali hoću da vjerujem, u svakom čovjeku je i dobro i zlo, a tek bolestan čovjek može biti SAMO zao čovjek, prazne duše i bez dobra u sebi. I vjerujem u plan tvorca da dobro u konačnici nad- vlada zlo. Do tada izgleda je u planu ponavljati vrijeme, ljude i njihove sudbine Nihad Filipović. (Iz moje neobjavlene knjige Zapisi iz dobrih i poganih vremena).

RATNI ZLOČIN U BANJOJ LUCI UHAPŠENE DVIJE OSOBE ZBOG SUMNJE DA SU 1992. UBILE 78 BOŠNJAKA KOD KLJUČA

U Banjoj Luci su uhapšene dvije osobe zbog sumnje da su počinile ratni zločin, odnosno ubistvo 78 Bošnjaka u mjestu Velagići kod Ključa u junu 1992. godine. Postupajući po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski djelatnici SIPA-e su na području Banje Luke locirali, identificirali i lišili slobode osumnjičene: – Boška Unčanina, rođenog 1969. godine u Prijedoru – Dragana Despota, rođenog 1964. godine u Laništu, Ključ.

Navedeni osumnjičeni su pod istragom Posebnog odjela za ratne zločine i osumnjičeni su da su, za vrijeme širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na širem području Bosanske krajine, u svojstvu pripadnika VRS, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Oni se terete da su 1. juna 1992. godine u mjestu Velagići, općina Ključ, lično i direktno, zajedno s drugim osobama, a po prethodnom dogovoru, istjerali napolje civile bošnjačke nacionalnosti koji su bili zatočeni u zgradi osnovne škole. Istjeranim civilima bilo je naređeno da se postroje ispred škole nakon čega su optuženi zajedno sa drugim osobama, pucajući iz automatskog vatrenog oružja, izvršili strijeljanje i ubistvo najmanje 78 žrtava čija tijela su prevezena kamionima i zakopana u masovnu grobnicu, da bi neposredno nakon rata, 1996. godine, posmrtni ostaci bili pronađeni i ekshumirani iz masovne grobnice Lanište II.

Osumnjičeni se terete da su počinili kazneno djelo zločina protiv čovječnosti iz članka 172. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine. Tokom dana osumnjičeni će biti predati postupajućem tužitelju koji će ih ispitati te nakon toga odlučiti o daljnjim aktivnostima u predmetu.

Piše: Nihad Filipović

Gost “Emisije za dijasporu” bila je Amra Bašagić, učenica generacije Mješovite srednje škole “Profesor Omer Filipović” Ključ.

Sa Amrom smo razgovarali ne temu srednjoškolskog obrazovanja, načinu na koji se postiže prosjek 5.0 sve četiri godine, kriterijima za izbor učenika generacije, njenoj budućnosti I budućnosti generacije maturanata  školske 2019/20. godine te njihovim ambicijama za nastavak školovanja.

Naš neprijatelj je neznanje i pasivnost omladine prema svojoj vlastitoj budućnosti, a naš zajednički uspjeh jeste u dobrom i korisnom obrazovanju.

Nasuprot podaničkoj svijesti, egoizmu, korupciji, rušenju gađanske etike i kritike, nužnost nam je stvarati ambijent stvaralaštva i zdravog natjecanja, jer vidimo da nam je odgovor došao, na žalost, kroz rušenje sistema vrijednosti, negativne selekcije kadra, obaranje kvaliteta i kriterija …

Oni koji se penju stepenicama uspjeha nikad se ne žale da su ostali bez daha. Ovo sigurno važi za „Učenicu generacije“ školske 2019/2020. godine – Amru Bašagić.

Na žalost, ili sreću, i naša Amra je već od slijedeće akademske godine  – naša dijaspora.

Ovom prilikom upućujemo čestitke svim maturantima, posebno Amri.

Kompletnu emisiju možete poslušati na sljedećem linku: https://youtu.be/rjcPGggzqmc

Gost januarske emisije je bio gospodin Amir Hadžić, koordinator  za dijasporu.
Velik broj građana općine Ključ privremeno živi i radi u inostranstvu i većina njih želi ostvariti saradnju sa matičnom općinom kao i dati svoj doprinos u razvoju općine. Općina Ključ već duži niz godina radi na uspostavljanju saradnje sa svojim građanima u dijaspori kroz organizaciju raznih sadržaja namijenjenih dijaspori, zajedničko ulaganje u infrastrukturne projekte, kulturno-sportsku saradnju i slično, ali ostvareni rezultati mogu biti i bolji.

Na teritoriji općine postoje i drugi akteri koji ostvaruju saradnju sa dijasporom, a radi se o kulturnim, sportskim i humanitarnim organizacijama, lokalnim poduzetnicima, lokalnim medijima, kao i mjesnim zajednicama koje imaju značajne veze sa dijasporom koja pomaže finansiranjem infrastrukturnih projekata.
Cilj nam je, ističe gospodin Hadžić, uspostavljanje povoljnog okruženja za dijasporu koja je spremna da podrži i promoviše razvoj općine Ključ u skladu sa Strategijom razvoja, izgradnja povjerenja i ostvarivanje   kontinuirane komunikacije sa dijasporom te uključivanje dijaspore putem partnerstva u razvoj privrede  općine Ključ.

U nastavku emisije poslušajte koje su to aktivnosti na području općine Ključ realizovane u saradnji sa dijasporom.

Emisija je emitovana 07.01.2020. godine u 13:00 sati, reemitovana isti dan u 19:00 sati, a biće reemitovana 11.01.2020. u 12:00 sati.

Emisiju možete poslušati na sljedećem linku: https://youtu.be/ntVmus5vgBM

U subotu 20. jula u Ključu će se održati jedan od najmasovnijih rafting karavana u našoj zemlji koji  iz godine u godinu privlači veliki broj posjetitelja kako iz BiH tako i turiste iz zapadno – evropskih zemalja. Na dan održavanja regate grad Ključ postaje centar Bosne i Hercegovine, a potvrda za to je broj prijavljenih  učesnika raftinga. Kajak kanu klub Ključ  i ove godine pripremio je brojne sadržaje  na vodi kao i bogat kulturno- zabavni program. Dobrom organizacijom, sadržajima i gostoljubivošću domaćina Ključka regata je izrasla u prepoznatljiv brend općine Ključ. 

Gosti Emisije za dijasporu bili su Emsud Mešić-  predsjednik Udruženja porodica šehida i poginulih boraca općine Ključ i Ismaila Bešar- sekretar udruženja.

• Predstavljen je rad i djelovanje ovog udruženja
• U drugom dijelu emisije slijede dešavanja koja su obilježila juni u Ključu
• Emisiju možete poslušati na sljedećem linku: https://youtu.be/ShQaYOJOrm4

Na juče održanoj XXVIII sjednici Općinskog vijeća općine Ključ, između ostalih tačaka, razmatrane su i dvije tačke vezane za strateško planiranje i razvoj – Informacija o realizaciji Strategije razvoja općine Ključ za 2018. godinu i realizaciji ostalih projekata na području općine Ključ za 2018. godinu i Strategija razvoja općine Ključ 2014 – 2023. godina (Revidirana za period 2019 – 2023.).

Svrha Informacije o realizaciji Strategije razvoja općine Ključ za 2018. godinu i realizaciji ostalih projekata na području općine Ključ za 2018. godinujeste da ukaže na aspekte operativnog nivoa realizacije i implementacije programa, odnosno projekata. U dosadašnjim Strategijama operativni dio se pokazao kao kritična tačka iz razloga neblagovremenog uključivanja zacrtanih projekata iz Strategije u Budžet općine. Također je cilj Informacije da se širi krug zaposlenih i izabranih zvaničnika u relevantnim strukturama Općine upozna sa dosadašnjim aktivnostima u procesu ostvarivanja vizije i principa realizacije lokalnog integrisanog razvoja.

Od ukupno 38 projekata planiranih u 2018. godini nije implementirano 19 projekata, 17 projekata je implementirano ili je implementacija u toku, a 2 projekta nisu obuhvaćena Planom implementacije. Također je implementirano 30 projekata koji nisu bili predviđeni Strategijom. Razlog zašto projekti nisu implementirani, kod većeg broja projekata je to slučaj, jeste nedostatak finansijskih sredstava. Za jedan dio projekata koji nisu implementirani, pripremljeni su projektni prijedlozi i poslani na raspisane javne pozive, ali sredstva nisu odobrena. Bitno je napomenuti da je dio predviđenih projekata za 2018. godinu implementiran u ranijim godinama, jer smo za iste uspjeli putem javnih poziva obezbijediti sredstva.

Revidirana strategija razvoja općine Ključ za period 2019-2023. godine je ključni strateško-planski dokument općine Ključ koji treba da podstiče budući rast i razvoj zajednice. Revidirana strategija obuhvata ekonomsku, društvenu i sferu zaštite okoliša, a izrađena je kao okvir za definisanje zajedničkih ciljeva, podsticanje lokalnih snaga, ali i kao odgovor na izazove budućeg razvoja općine i sveukupnog života u njoj. Kao takva, Revidirana strategija je u skladu sa strategijama i politikama na višim nivoima vlasti.

Revidirana strategija informiše sveukupnu javnost i investitore o razvojnom putu općine, predstavlja osnovu za izradu detaljnih planova i programa u pojedinim sektorima, kreira podlogu za praćenje napretka te ohrabruje saradnju i dogovor u planiranju različitih nivoa vlasti i društveno-ekonomskih partnera.

Bitno je naglasiti da Revidirana strategija razvoja općine Ključ 2019-2023. godine obuhvata listu prioritetnih programa i projekata u svakom sektoru, a koji omogućavaju ostvarenje postavljenih ciljeva putem provođenja operativnih aktivnosti, čime se stvara osnova za sveukupnu implementaciju Strategije. Nadalje, prioritetni programi i projekti nisu samo osnova za korištenje općinskih i drugih domaćih izvora sredstava, nego i dobra osnova za pristup eksternim izvorima sredstava, poput IPA programa Evropske unije, ali i drugih programa podrške u Bosni i Hercegovini.

Preduslov kvalitetne i pravovremene implementacije Revidirane strategije jeste prepoznavanje njenog značaja od strane sveukupne lokalne zajednice i viših nivoa vlasti, ali i uspostava Revidiranom strategijom predviđenih mehanizama za njenu implementaciju, izvještavanje, ažuriranje i sveukupnu operacionalizaciju, a što je zadatak koji Općini, ali i svim drugim akterima u lokalnoj zajednici, predstoji u narednom periodu.

Obje tačke su jednoglasno usvojene od strane Općinskog vijeća općine Ključ.

Sinoć je u Velagićima završen 12. memorijalni turnir “Suad Delić Ćuna” koji je ove godine trajao 4 dana i ostvario do sada rekordnu posjećenost. Na turniru je uzelo učešće 14 ekipa, a nagradni fond je bio 1 400 KM. Treće mjesto osvojila je ekipa TR “Suljo”, a u finalu su se sastali ekipa “JM Petrol” i “Ćuna” koja i je pobjedila sa rezultatom 2:0 i tako sasvim zasluženo osvojila glavnu nagradu.

Za najboljeg golmana turnira proglašen je Sevdaga Kvrgić, a najbolji strijelac sa 8 pogodaka je Admir Ibrahimović. Treba naspomenuti da je turnir održan u najboljem redu i da nije bilo ni jednog incidenta.

U zabavnom dijelu finala održana je utakmica mlađih kategorija NK “Bajer 99” i trka na 100 m u 2 kategorije.

Organizatori i MZ Velagići se zahvaljuju svima koji su na bilo koji način uzeli učešće na turniru, igračima, navijačima i sponzorima.

Glavni pokrovitelj i generalni sponzor turnira je bila Općina Ključ i Načelnik Nedžad Zukanović.