Udruženje porodica šehida Općine Ključ u utorak 30.06.2015. godine održali su sastanak s načelnikom općine Ključ Nedžadom Zukanovićem. Predstavnici udruženja su načelnika upoznali sa svojim dosadašnjim radom i aktivnostima koje ovo udruženje redovno provodi. Na sastanku se prvenstveno razgovaralo o postavljanju Spomen ploče nekadašnjem profesoru ove ustanove prof. Omeru Filipoviću koji je mučki ubijen u koncentracionom logoru Manjača 27.jula 1992. godine.
Prethodnih godina učenici MSŠ Ključ su u sklopu svog projekta "Građanin" jednu takvu ploču postavili, ali iza zgrade ove ustanove. Iz Udruženja smatraju da se nova Spomen ploča treba postaviti na vidljivijem mjestu ispred škole, a imajući u vidu da je ista ustanova i nosila ime ovog velikana. Ovom prilikom načelnik općine Nedžad Zukanović je obećao svoju punu podršku i podršku općine kako bi se ovaj projekt Udruženja porodica šehida uspješno implementirao.
O Omeru Filipoviću
Omer Filipović rođen je u Ključu 1953. godine. U tom gradu je završio osmogodišnju školu i gimnaziju nakon čega je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu upisao studij historije. Po završetku studija, vratio se u Ključ gdje dobija posao profesora historije u ključkom Srednjoškolskom centru. Ranih osamdesetih godina dvadesetog stoljeća bio je predsjednik Saveza socijalističke omladine u Ključu, a potom je kratko vrijeme radio kao profesionalac za, kako se to onda zvalo, Društveno-političke organizacije Općine Ključ, u prvom redu za lokalnu organizaciju Socijalističkog saveza radnog naroda BiH i za Općinski komitet Saveza komunista u Ključu.
Nakon toga se vratio u struku, a pred prve demokratske izbore u BiH 1990. godine politički se aktivirao, najprije u Stranci demokratske akcije u Ključu, a potom, kad je na onom čuvenom saboru SDA u Tešnju došlo do raskola između Izetbegovića i Zulfikarpašića, napušta SDA i radi na osnivanju Muslimanske bošnjačke organizacije u Ključu. Po osnivanju, Omer Filipović postaje predsjednik MBO Ključ.
"Omer će tamo kud i narod"
U knjizi “Bosna u srcu – dug prema istini”, Nihad Filipović za Omera kaže da “je jedan od istinskih heroja bosanskog otpora”. No, u nastavku Nihad pojašnjava zašto je Omer jedan od “istinskih heroja bosanskog otpora”. “Mnogo je, na desetke hiljada, nevinih, posebno civilnih žrtava agresije na BiH. Ni krivi ni dužni ti su ljudi stradali samo zato što su bili “krivog” imena i što su se našli na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Međutim, u ratu je bilo i onih koji su na oltaru domovine svjesno žrtvovali svoje živote. Za neke znamo, a za mnoge ne znamo. Omer Filipović jedan je od takvih, a šira bh. javnost o tome zna malo ili ne zna ništa. To je čovjek koji je bio potpuno svjestan situacije u kojoj se nalazi, okolnosti u kojima je djelovao, znao je kuda ga njegov otpor i odbijanje saradnje može odvesti. Pa ipak nije odstupio ni za pedalj. Zvuči patetično, ali je istinito: žrtvovao je sebe da ne bi kompromitirao ideju bosanskog otpora. Život je dao, ali Bosnu nije izdao.”
Omer je u početnom haosu zarobljen, priveden najprije u Staru Gradišku, a potom u logor na Manjači, gdje je ubijen 27. jula 1992. “Smrt je uslijedila nakon skoro tri sedmice sadističke tuče, izgladnjivanja i svakodnevnog divljačkog iživljavanja nad Omerom”. (Izvor: Novo Vrijeme, 05.03.2014.)
