Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja, ne samo u regionu nego i šire, koje imaju najbrojniju dijasporu. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, broj onih koji žive van BiH, a rođeni su u našoj zemlji, iznosi 1.671.177, dok s potomcima, drugom i trećom generacijom, ovaj broj doseže dva miliona. Nažalost, trend iseljavanja iz domovine je u porastu i kontinuiran, pa stopa emigracije iz BiH u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44,5 posto, po čemu je u odnosu na ukupan broj stanovništva naša zemlja na listi onih s najviše iseljenika.
Odljev pameti
Posebno je problematično to, kako je na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH pri obrazloženju Informacije o iseljeništvu za prošlu godinu istakla i Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice, to što su glavni akteri iseljavanja mladi ljudi, čime je BiH izložena odljevu pameti.
– Svjetska banka procjenjuje da je ukupni postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH 23,9 posto, a ljekara 11,1 posto, po čemu BiH zauzima jedno od vodećih mjesta u Evropi i svijetu – kazala je Borovac.
Navodeći detalje iz izvještaja, između ostalog, Borovac je rekla i da iseljavanje predstavlja i demografski problem za BiH. Status iseljenika iz BiH u zemljama prijema velikim je dijelom riješen kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize.
– Najmanje pola miliona iseljenika steklo je državljanstva zemalja prijema, i to ne računajući Hrvatsku i Srbiju. U nekim je zemljama i do 90 posto iseljenika koji su svoj status riješili stjecanjem državljanstva države prijema – navodi se u izvještaju.
Kako bi stekli državljanstva u nekim zemljama prijema, u posljednjih 17 godina čak 69.289 osoba moralo se odreći državljanstva BiH. Iseljeništvo je dobro integrirano u zemljama prijema, ekonomski su aktivni, sa stabilnim prihodima, visokom stopom zaposlenosti, uključujući i žene.
Nedovoljna saradnja
U iseljeništvu su jednako zastupljeni muškarci i žene, tako de su zastupljene sve starosne skupine, što ukazuje da iz BiH najčešće iseljavaju kompletne porodice. Prosjek starosti iseljenika je oko 40 godina. U izvještaju se navodi da je iseljeništvo nedovoljno organizirano, a članstvo u organizacijama uglavnom je ograničeno na jednu etničku grupu. Također, saradnja s domovinom nije na dovoljno visokom nivou, a do sada je dijaspora najčešće od države BiH tražila pomoć u organiziranju nastave na maternjem jeziku, podršku aktivnostima organizacija u iseljeništvu, veći angažman diplomatsko konzularnih predstavništava BiH, olakšano glasanje na izborima u BiH, veću uključenost iseljeništva u društveno-ekonomski život u BiH…
Za sada je u pravcu poboljšanja saradnje s dijasporom Vijeće ministara BiH donijelo zaključak kojim je zaduženo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da u saradnji s drugim institucijama na svim nivoima vlasti pripremi Prijedlog politike o saradnji s dijasporom, što će biti preduvjet za zakonsko reguliranje ove materije, na čemu ovo ministarstvo trenutno radi.
Šalju više od dvije milijarde godišnje
– Dijaspora redovno šalje novčane doznake u BiH, koje u posljednjih pet godina iznose do 2,3 milijarde KM na godišnjem nivou, što predstavlja stabilan prihod u zemlji. lstovremeno, štednja iseljeništva nekoliko je puta veća od doznaka. Znatan broj iseljeništva izražava želju za investiranjem, a njih 25 posto želi investirati u mjesto porijekla. Povratak iz iseljeništva je nedovoljan, iako više od polovine iseljenika izražava želju da se vrati – navedeno je u izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.
Zemlje u kojima živi najviše osoba porijeklom iz BiH
– 409.357 u Hrvatskoj
– 159.380 u Njemačkoj
– 149.755 u Austriji
– 132.255 u SAD
– 96.921 u Sloveniji
– 57.542 u Švicarskoj
– 56.477 u Švedskoj