13. 08. 2018.

Javna rasprava o nacrtu Odluke o komunalnom redu i sanitarnom minimumu 29.8.2018. u sali Općinskog vijeća

Obavještavamo sve građane, javne ustanove, privatna preduzeća i ostale relevantne faktore da će se 29.8.2018. godine sa početkom u 9.00 sati u sali Općinskog vijeća održati Javna rasprava o nacrtu Odluke o komunalnom redu i sanitarnom minimumu. Nacrt Odluke možete pogledati na ovom linku odnosno u ovom dokumentu:  Nacrt ODLUKA O KOM REDU I SAN MIN 2018

Dokumenti

08. 08. 2018.

MAPIRANJE DIJASPORE IZ BOSNE I HERCEGOVINE

Publikacija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” predstavlja rezultate istraživanja dijaspore iz Bosne i Hercegovine koje je provedeno u deset zemalja (Australija, Austrija, Danska, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države).

Politikom o saradnji sa iseljeništvom u cilju 3.1. predviđene su aktivnosti koje se odnose na promociju iseljeništva i njegovih razvojnih resursa, što uključuje i mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine.

Mapiranje dijaspore je provedeno u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”, kojem je prethodilo zaključenje Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Švicarske Konfederacije, koju zastupa federalni ured za vanjske poslove putem Švicarske agencije za razvoj i saradnju, koju predstavlja Ambasada Švicarske u BiH, Međunarodne organizacije za migracije, koja djeluje putem svoje misije u Bosni i Hercegovini i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH, za koje je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na 35. redovnoj sjednici održanoj 10.05.2017. godine dalo odobrenje.

Istraživanje je provedeno u deset zemalja s ciljem da se osigura pregled društveno-ekonomskog profila dijaspore iz Bosne i Hercegovine, uključujući demografske, sociološke, ekonomske i društveno-kulturološke podatke. Poseban fokus je stavljen na mapiranje društveno-ekonomskih i profesionalnih aspekata. Također, tokom mapiranja su ispitani stavovi pripadnika dijaspore prema Bosni i Hercegovini i institucijama u Bosni i Hercegovini, njihova historija i obrasci migriranja, put i trenutni stepen  integracije u odredišnim zemljama, kao i njihove prijašnje i trenutne veze sa Bosnom i Hercegovinom.

Na osnovu provedenog istraživanja koje je radio međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača i to dr. Hariz Halilović, dr. Jasmin Hasić, dr. Dženeta Karabegović, dr. Ajlina Karamehić-Muratović i dr. Nermin Oruč, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine izrađena je publikacija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine”.

Napominjemo da sadržaj publikacije “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine”, uključujući nalaze predstavljene u ovoj publikaciji, ne odražavaju nužno mišljenja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vlade Švicarske, UNDP u BiH i IOM u BiH.

Publikacije na bosanskom i engleskom jeziku možete preuzeti na donjim linkovima.

Publikacija na bosanskom jeziku: http://dijaspora.mhrr.gov.ba/wp-content/uploads/2018/08/Mapiranje-dijaspore-iz-Bosne-i-Hercegovine.pdf

Publikacija na engleskom jeziku: http://dijaspora.mhrr.gov.ba/wp-content/uploads/2018/08/MAPPING-BIH-DIASPORA-REPORT.pdf

07. 08. 2018.

RAMIĆ POTPISAO SPORAZUME: Izgradnja novih 255 stanova za raseljene osobe u 18 općina, među njima i općina Ključ

Federalni ministar rasljenih osoba i izbjeglica dr.sci. Edin Ramić potpisao je danas sa načelnicima 18 općina Sporazum o saradnji na provođenju Potprojekta BiH 6 unutar Državnog projekta stambenog zbrinjavanja.

U okviru projekta bit će izgrađeno 255 stanova za raseljene osobe i izbjeglice u 18 općina, a projekat se provodi u okviru kapaciteta Regionalnog stambenog programa.

Općine uključene u potprojekt su Bosanska Krupa (12 stanova), Čapljina (30), Domaljevac-Šamac (9), Donji Vakuf (9), Gornji Vakuf-Uskoplje (9), Gračanica (12), Jajce (9), Kalesija (20), Kladanj (9), Ključ (9), Lukavac (9), Novi Travnik (12), Odžak (20), Orašje (25), Sapna (9), Vareš (9), Vogošća (27) i Zavidovići (16).

Za ovaj, do sada najveći potprojekt, čiji su troškovi procijenjeni na ukupno 18,22 miliona eura, uz donaciju iz Fonda RSP u vrijednosti od 14,8 mil. eura, Bosna i Hercegovina je planirala vlastito učešće od 3,42 miliona eura.

„Nakon dostavljanja prijedloga, odobrena su sredstva za potprojekat BiH 6. Time je ukupan broj raseljenih u BiH, za čije stambeno zbrinjavanje su osigurana sredstva, povećan na preko tri hiljade porodica, odnosno oko 11 000 osoba. Ovim sporazumom približavamo se cilju koji je – zbrinjavanje 1200 porodica u ovoj godini“, kazao je ministar Ramić.

Ministar Ramić je kazao kako je RSP program, kojim se doprinosi izgradnji ne samo stambenih objekata, već i međusobnog povjerenja, regionalne stabilnosti i promoviranju mira.

„Velika stvar je kada se osigura krov nad glavom za jednu porodicu, a kamo li za hiljade njih. Danas pokrećemo proces za još 255 porodica, a do sada smo osigurali stanove za više od hiljadu porodica. Pored učešća donatora i ministarstva naglasio bih i kontribuciju općina, koje osiguravaju zemljište i potrebnu komunalnu infrastrukturu“, kazao je ministar Ramić.

Regionalni stambeni program je zajednička inicijativa Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore s ciljem stambenog zbrinjavanja i povratka raseljenih osoba širom regije. Program predviđa stambena rješenja za oko 27 hiljada domaćinstava izbjeglica i raseljenih u četiri zemlje, odnosno ukupno 74 hiljade ljudi.

Ukupna vrijednost projekta za BiH je oko 200 miliona KM, od čega je učešće bh. institucija oko 30 miliona.

Vodeća institucija u okviru Državnog projekta stambenog zbrinjavanja je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, koja koordinira aktivnostima Regionalnog stambenog programa, a implementatori projekta su Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske te Odjel za izbjeglice, raseljene osobe i stambena pitanja Vlade Brčko Distrikta BiH.

Aida Mačkić nakon napada Trumpovih pristalica: I dalje ću govoriti za one koji nemaju glasa

Bosanka Aida Mačkić, koja živi i radi na Floridi, postala je svjetski poznata nakon što je sa svojih pet kolegica održala protest na skupu Donalda Trumpa u Tampi za prava migranata. U razgovoru za Klix.ba kazala je kako su je Trumpove pristalice satima prije ulaska u salu vrijeđale i neugodno gledale samo zato što je pokrivena.

Mačkić je rodom iz Ključa, a s roditeljima je preselila u SAD tokom rata u BiH. Danas radi u Vijeću za američko-islamske odnose (CAIR) u okviru kojeg se bori za prava svih ljudi, a posebno za prava imigranata.

U razgovoru za Klix.ba Mačkić kaže kako je borbu za prava imigranta u SAD-u započela zbog ličnog iskustva jer je i sama bila izbjeglica.

“Mislim da je od egzistencijalne važnosti da pomažemno ljudima, da pomažemo jedni drugima, a naročito onima koji nemaju glasa”, kazala je Mačkić.

Ona i njenih pet kolegica strpljivo su čekale nekoliko sati da uđu u dvoranu Expo gdje je predsjednik SAD-a Donald Trump trebao održati govor. Izdržala je neugodne poglede i uvrede za viši cilj – podići glas za imigrante.

“Kada smo ušli unutra preispitivala sam se da li je sigurno da nastavimo planirani protest, radi moje sigurnosti. Bila sam jedina muslimanka u toj grupi. Kada smo vidjeli da su Trumpove pristalice napale reportera CNN-a, znala sam da ne mogu odustati i da je naš glas jedino što nam je ostalo. Čekale smo pogodan trenutak da počnemo uzvikivati slogane ‘Imigrantska prava su ljudska prava’. Trumpove pristalice su nas okružile i počele nas vrijeđati, ali su nas službenici Tajen službe izveli napolje i zamolili da se sklonimo”, kazala je Mačkić.

 

Nisu prekršile nijedan zakon jer su uredno kupile ulaznice, a sloboda govora je jedno od glavnih ljudskih prava kojim se diči i SAD. Također, nisu nikoga uvrijedile. “Pravo govora je još uvijek naše pravo i ja ga samo praktikujem, kao državljanka ove zemlje. Želim slobodu za svoju djecu, da mogu praktikovati bilo koju religiju koju žele i borim se da imigranti imaju pravo kao ljudi. Nastavit ću i dalje da govorim za one koji nemaju glasa”, poručila je Mačkić, 35-godišnja majka četvero djece.

Ona i njene prijateljice protive se odnosu Trumpove administracije prema imigrantima te razdvajanju roditelja i djece migranata na granici s Meksikom.

Izvor: klix.ba

06. 08. 2018.

03. 08. 2018.

Transfer znanja iz inozemstva- početak dobre prakse i saradnje sa BH-dijasporom

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo, primila je gospođu Eminu Pašić koja u okviru programa Transfer znanja iz inozemstva, a na zahtjev Federalnog ministarstva okoliša i turizma, boravi u Sarajevu.

Emina Pašić je Sarajka, jedna od brojnih koja je zbog rata u Bosni i Hercegovini bila prisiljena napustiti svoj grad i zemlju. Danas živi u Švedskoj gdje je u državnoj agenciji za okoliš zaposlena kao expert – viši savjetnik za oblast energetike i klimatskih promjena. Tokom trosedmičnog angažmana u Sarajevu, Emina Pašić će kolegama iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma i drugih bh. institucija prezentirati sistem i način rada u Švedskoj te im pomoći u usklađivanju legislative sa direktivama Evropske unije. „Bila sam pozitivno iznenađena da jedna institucija u Bosni i Hercegovini traži ovakvu vrstu pomoći i bez razmišljanja se prijavila za ovaj angažman. Moji prijatelji i poznanici u Švedskoj, a i drugim zemljama, također su spremni pomoći Bosni i Hercegovini i uvijek ćemo prihvatiti ovakve i slićne pozive“, kazala je Emina Pašić u razgovoru sa ministricom Đapo.

Ovom prilikom, ministrica Đapo je istakla kako „Bosanci i Hercegovci koji žive i rade u inozemstvu iz dana u dan potvrđuju svoje znanje i sposobnosti ostvarujući najbolje rezultate u svim oblastima života i rada i mi smo doista ponosni na njih. Odlaskom iz Bosne i Hercegovine oni nipošto nisu zaboravili svoju domovinu. Naprotiv, konstantno traže i iznalaze načine i mogućnosti da pomognu Bosni i Hercegovini i našim građanima. Osim finansijske pomoći rodbini i prijateljima, vi, evo, i svojim znanjem i iskustvom radite za dobrobit svoje domovine. Vjerujem da je ovo samo početak jedne dobre prakse i načina saradnje naših institucija sa bh. građanima koji žive i rade u inozemstvu.

Naša dijaspora je zaista naš veliki resurs koji možemo i treba da koristimo kako bismo ostvarili zajednički cilj, a to je stabilna i prosperitetna Bosna i Hercegovina u kojoj se primjenjuju svi najviši međunarodni standardi i savremene tehnologije.“

02. 08. 2018.

JAVNI POZIV za učešće u programu obilježavanja Dana općine Ključ 15.09.2018. godine

 

Općina Ključ objavljuje Javni poziv za učešće u programu obilježavanja Dana općine Ključ za 2018.godinu – 15.SEPTEMBAR

Pozivaju se javne ustanove, sportski klubovi, nevladine organizacije, privredni subjekti i svi zainteresovani da daju svoje prijedloge za određene aktivnosti i manifestacije i na taj način se aktivno uključe u kreiranju prijedloga Programa obilježavanja Dana općine Ključ kako bi obilježili Dan općine na način kako to naša općina zaslužuje.

Planirane aktivnosti trajale bi od  10.09.2018. god – 15.09.2018. god.na cijeloj teritoriji općine Ključ.

Prijedlog treba da sadrži kratak sadržaj  aktivnosti, lokaciju, vrijeme održavanja, broj učesnika, kontakt osobu (telefon ili e- mail adresu) i planirane izvore finansiranja manifestacije.

Svi zainteresovani svoje prijedloge za učešće u programu mogu dostaviti do  10.08.2018.god. na adresu Općina Ključ sa naznakom „Za učešće u programu obilježavanja Dana općine Ključ 2018“ ili na e-mail adresu: drustvene.djelatnosti.kljuc@gmail.com

Svi pristigli prijedlozi u navedenom roku bit će razmatrani od strane Organizacionog odbora za obilježavanje Dana općine Ključ s ciljem utvrđivanja konačnog Programa obilježavanja.

 

 

OPĆINSKI NAČELNIK

Nedžad Zukanović, prof.

Ministar Burnić potpisao Sporazume o dodjeli granta za implementaciju projekta između Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša i dvije lokalne zajedinice sa područja Unsko-sanskog kantona

Dana 1.8.2018.godine, ministar Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša mr.Jasmin Burnić i načelnici dvije lokalne zajednice sa područja Unsko-sanskog kantona, načelnik općine Ključ, Nedžad Zukanović i načelnik općine Sanski Most, Faris Hasanbegović,  potpisali su Sporazume o dodjeli granta za implementaciju projekta koji se odnose na unapređenje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša.

Kako je istaknuo mnistar Burnić, nakon što su se navedene dvije lokalne zajednice obratile Ministarstvu sa molbom da im se pomogne kako bi riješile višegodišnji problem odvodnje fekalnih i otpadnih voda, te nakon što je okončana potrebna zakonska procedura, danas su potpisani ugovori o dodjeli sredstava. Shodno navedenom Ministarstvo je u svrhu sufinanciranja projekta izgradnje kanalizacione mreže u naselju Biljani, općina Ključ dodijelilo iznos od 15.000 KM, a općini Sanski Most u svrhu sufinanciranja izgradnje kanalizacije u ulici Prvomajska II faza, dodijelilo iznos od 100.000 KM.

Implementacijom navedena dva projekta u općini Ključ i općini Sanski Most, dat je doprinos na unapređenju komunalne infrastrukture kojom će se unaprijediti stanje okoliša i kvaliteta življenja u ove dvije lokalne zajednice.

Nove niskobudžetne avio linije kompanije Ryanair sa Aerodroma iz Banja Luke

Sa banjalučkog aerodroma uspostavljene su tri nove niskobudžetne linije kompanije Ryanair. Naime, kompanija Ryanair je jedna od najpoznatijih niskobudžetnih avioprijevoznika, a Bosna i Hercegovina se našla na 37. mjestu između zemalja u kojima je Ryanair uspostavio svoje linije. Za sada se radi o tri rute i to Memmingen, Stockholm i Brisel koje su ponuđene sa Banjalučkog međunarodnog aerodroma. U nadi da će se lista evropskih destinacija proširiti pozivamo vas da pogledate na linku video klip kompanije, a da za vaše rezervacije prema ovim novim rutama posjetite web stranicu kompanije Ryanair na: www.ryanair.com ili da posjetite web stranicu Međunarodnog aerodroma Banja luka na sljedećem linku: https://banjaluka-airport.com/en/home/

https://youtu.be/R8KCt4I9R6A

Održana Biznis kafa u okviru manifestacije Dani dijaspore Ključ 2018.

U okviru manifestacije Dani dijaspore Ključ 2018. održana je Biznis kafa kao jedna od aktivnosti u okviru projekta „Dijaspora za razvoj – D4D“ u kojem učestvuje i Općina Ključ, a  koji predstavlja projekat Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine i Vlade Švicarske, u partnerstvu sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) u BiH.

Velik broj  građana općine Ključ privremeno živi i radi u inostranstvu i većina njih želi ostvariti saradnju sa matičnom općinom kao i dati svoj doprinos u razvoju općine.

Namjera Općine Ključ je da identificira probleme u saradnji sa dijasporom i ponudi nove inicijative i razmišljanja za poboljšanje saradnje  i iznalaženje novih rješenja.

Definisanje saradnje sa dijasporom na institucionalnom osnovu i provođenje pojedinačnih projekata otvoriće mogućnost za intenzivnije uključivanje dijaspore u razvojne programe lokalne samouprave. Sa tim ciljem je otvoren i Ured za dijasporu općine Ključ čiji je snovni zadatak uspostavljanje sistematizirane komunikacije i saradnje svih vidova sa građanima na privremenom boravku u inostranstvu, odnosno sa njihovim organizacijama i udruženjima. Prostorije Ureda za svoj rad koriste i udruženja „Prijatelji Ključa“ iz Švicarske i Bosansko-kanadsko humanitarno društvo, čiji predstavnici su prisustvovali današnjem sastanku.

Ovo je bila dobra prilika da se sretnu predstavnici svih zainteresovanih grupa aktera (općinske vlasti na čelu sa Općinskim načelnikom, poduzetnici sa lokalnog nivoa, BH institucije, međunarodne razvojne agencije, domaće nevladine organizacije i dijaspora) i u otvorenoj diskusiji iznesu svoje stavove, prijedloge i razmijene iskustva.

U radnom dijelu obrađene su teme: prezentacija promotivnog materijala općine Ključ,  saradnja sa dijasporom, potencijali općine Ključ i revizija Strategije razvoja općine Ključ 2014 – 2023. godina.

Druženje je bilo ugodno i korisno, a na samom kraju Biznis kafe doneseni su i zaključci u namjeri daljeg jačanja saradnje, promocije privatnih biznisa, razmjene iskustava i znanja, umrežavanja privatnih i društvenih interesa i promocije potencijala općine Ključ.