Šta se dešava trenutno na polju strateškog pristupa države investicijama iz dijaspore. Na koji način se tu reflektuju trendovi raslojavanja rada državnih i entitetskih institucija?
U posljednjih nekoliko godina bilježimo dosta aktivniji pristup investicijama iz dijaspore na svim nivoima vlasti u BiH. Prvi put država ima politiku za saradnju s dijasporom koju je prošle godine usvojilo Vijeće ministara BiH. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je u saradnji s entitetskim i institucijama Brčko Distrikta BiH pokrenulo aktivnosti na izradi strategije za saradnju s dijasporom te je izuzetno važno da u toj strategiji postoji znatno šira ekonomska komponenta koja će odgovoriti na pitanja i dileme potencijalnih investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore. Također, vidimo značajne pomake i na lokalnom nivou gdje općinske administracije sve češće ulaze u dijalog sa članovima bh. dijaspore s tih lokaliteta, predstavljaju im investicijske prilike te pokušavaju ojačati njihove veze s lokalnim privatnim sektorom. Poslije niza godina u kojim je dijaspora često zanemarivana ili čak spominjana u negativnom kontekstu, mislim da se pristup temeljno mijenja i da sve više kao društvo uviđamo mogućnosti koje dijaspora pruža domovini.
U sklopu grant programa podržali ste nekoliko kompanija u BiH koje su pokrenute dijasporskim kapitalom. Koliko je to efektivno, o kakvom je tipu kompanija riječ, da li zapošljavanja iz tako podržanih aktivnosti nastave da postoje i po isteku programa?
Riječ je o 13 kompanija koje su izabrane u okviru prvog kruga dodjele bespovratnih sredstava za podršku investicijama iz dijaspore. Unutar tog programa USAID Diaspora Invest projekt podržava mala i srednja preduzeća koja nisu starija od tri godine te koja imaju vezu s bosanskohercegovačkom dijasporom. Radi se zapravo o sufinansiranju nabavke opreme i sredstava za rad te podršku kroz osposobljavanje radnika gdje firme koje apliciraju moraju uložiti najmanje jednak iznos sredstava onima koja od nas traže. Riječ je o vrlo mjerljivim aktivnostima, gdje se na osnovu investicije i broja novozaposlenih mjeri uspjeh realizirane saradnje. Očekujemo da će ovih 13 kompanija, od kojih je 10 bilo mlađe od 12 mjeseci u trenutku aplikacije, generisati više od 2 miliona KM novih investicija i stvoriti skoro 80 novih radnih mjesta. Planiramo raditi dva ovakva poziva svake godine, uz napomenu da smo drugi poziv već otvorili krajem februara te da ćemo aplikacije primati do kraja marta pa bih pozvao sve vaše čitaoce koji imaju dobru poslovnu ideju, dio novca za investiciju, kao i vezu s dijasporom da apliciraju na Diasporainvest.ba.
Podržali ste osnivanje Savjetodavnog vijeća investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore. O čemu je riječ, koja su pitanja koja oni smatraju najvećim preprekama za ulaganje?
Podržali smo osnivanje Savjetodavnog vijeća jer smatramo da ljudi koji su prošli taj put investiranja u BiH, od ideje u dijaspori do realizacije u domovini, mogu pomoći svim bh. iseljenicima koji namjeravaju pokrenuti biznis ovdje. Oni zapravo žele, na osnovu svog iskustva, ukazati na sve ono što je njima otežavalo početak poslovanja, šta su im prepreke s kojim su se suočavali i s kojim se suočavaju danas te koje dobre propise i prakse treba zadržati. Kada se dotaknete teme bh. dijaspore, nesporno je da se tu odmah pojavi i pitanje državljanstva, statusna pitanja vezana za pristup informacijama, izbori i mnogo toga, ali naš fokus je usmjeren isključivo na pitanja koja su prepreke biznisu i razvoju. Očekujemo da će i članovi Savjetodavnog vijeća investitora iz BiH dijaspore uskoro izaći i s nekim zvaničnim preporukama koje se tiču direktnih zahtjeva investitora prema vlastima.
Koje su sličnosti, a koje razlike između bosanskohercegovačke dijaspore i uspješnih primjera masovne mobilizacije dijasporskog potencijala u npr. Irskoj?
Pa rekao bih da je sličnost u samom potencijalu dijaspore, dok je osnovna razlika u tome što su zemlje poput Irske uspjele i da realizuju taj potencijal dok smo mi još uvijek na početku tog puta. Smatramo da su iskustva drugih zemalja dragocjena za BiH te ćemo krajem mjeseca ugostiti i jednog od najvećih globalnih stručnjaka za dijasporu gospodina Kingsleyja Aikinsa, čovjeka s decenijskim iskustvom aktivne ekonomske mobilizacije irske dijaspore. Između ostalog, namjeravamo organizovati i javno predavanje gospodina Aikinsa jer smatramo da cijelo naše društvo mora biti svjesno šta nama znači dijaspora, kako nam može pomoći da ostvarimo naše razvojne ciljeve te naposljetku, kako pomoći našim ljudima u iseljeništvu da ostvare i jačaju poslovne veze s domovinom. Izuzetno je važno da učimo od drugih, da se ne držimo ucrtane ‘mape puta’ za koju smo se svi uvjerili da nije dala najbolje rezultate. Premda postoje specifičnosti bh. dijaspore, zbog razlika u uzrocima migracije različitih generacija stanovništva te prisutnih podjela po različitim osnovama unutar same zajednice, mislim da izazovi s kojima se mi suočavamo nisu ništa novo i da je upravo nastojanje da dijasporu okrenemo ekonomskim temama jedan drugačiji pravac od onoga kako se radilo u proteklih dvadesetak godina.
Na šta mogu računati kompanije u BiH kada je riječ o vašem radu u ovoj godini, koje vrste podrške te za koju vrstu kompanija i kada?
Kao što sam prethodno i spomenuo, krajem prošlog mjeseca smo otvorili novi poziv za dodjelu grant sredstava, a u drugoj polovini godine planiramo još jedan. Pored toga, kroz Biznis centar bh. dijaspore i našu online platformu Diasporainvest.ba možete kontaktirati naš tim za različite vrste tehničke podrške, a naši partneri “Naša perspektiva” i “Restart” pružaju niz vrsta usluga poput poslovnog savjetovanja i pomoći pri registraciji kompanija.
Po završetku međunarodnih projekata nerijetko ostaje jedna praznina, jer se aktivnosti ne nastavljaju. Šta ako na kraju vaših aktivnosti i dalje ne bude bilo državnih mehanizama koji vaš posao mogu nastaviti?
Prije svega, po završetku realizacije naših aktivnosti, Biznis centar bh. dijaspore i platforma Diasporainvest.ba će biti povjereni našim lokalnim partnerskim organizacijama. Kroz realizaciju projekta želimo osposobiti i osigurati svu podršku “Restartu” i “Našoj perspektivi”, kako bi oni ponudili samoodrživa rješenja, poslovali pozitivno te na kraju svakako i osigurali trajnu saradnju s dijasporom, kao i domaćim institucijama nadležnim za pitanja bh. iseljeništva.