Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac danas je u Sarajevu potpisala memorandume o saradnji u oblasti iseljeništva s gradonačelnicima i načelnicima, odnosno predstavnicima 28 gradova i općina u BiH.
Ministrica Borovac je kazala da potpisivanje memoranduma o saradnji s iseljeništvom putem jedinica lokalne samouprave predstavlja značajan korak u realizaciji Politike o saradnji sa iseljeništvom, koju je donijelo Vijeće ministara BiH u aprilu ove godine.
“Ovo je odraz kontinuirane saradnje s predstavnicima jedinica lokalne samouprave, ali i naša buduća aktivnost koja će se odvijati na planu realizacije uloge koju imaju jedinice lokalne samouprave kada je u pitanju saradnja sa iseljeništvom”, kazala je ministrica Borovac, dodajući da su one prepoznate i imaju ključnu ulogu u realizaciji svih ovih obaveza koje proizilaze iz te saradnje.Po njenim riječima, zacrtana su dva glavna cilja, prije svega jačanje njihovih kapaciteta kako bi se jedinice lokalne samouprave osposobile za rad s iseljeništvom, jer iseljeništvo zahtijeva posebne uslove i kvalitet rada i ono što je potrebno da se udovolji iseljeništvu od strane lokalne zajednice, kao i da razviju lokalne projekte koji će biti usmjereni za uključivanje iseljeništva u lokalni razvoj.
“Uz pomoć partnera, prije svega Vlade Švicarske koja je obezbijedila sredstva za realizaciju projekta Dijaspora za razvoj, oni će dobiti oko 1,3 miliona KM za jačanje njihovih kapaciteta, a milion KM iskoristit će se u vidu granta za njihove lokalne inicijative za saradnju s iseljeništvom”, navela je Borovac.
Napomenula je da ovim sporazumom ostvaruju trajnu saradnju s lokalnim zajednicama, te kazala da će Ministarstvo pružiti obuku lokalnim zajednicama i osoblju koje oni odrede kako bi im pomogli da rade sa iseljeništvom na pravilan način.
Istaknula je da će fokus biti, prije svega, na uključivanje iseljeništva u lokalni razvoj.
“Ono što će još Ministarstvo učiniti kroz ovu saradnju jeste da ćemo ponuditi informacije koje smo dobili kroz mapiranje dijaspore. Konkretno, do kraja godine u 10 zemalja svijeta bit će završeno mapiranje dijaspore. Te ćemo informacije podijeliti s jedinicama lokalne samouprave”, kazala je ministrica.
BiH je u proteklom ratu napustilo 1,2 miliona ljudi, dok ih je interno raseljeno oko milion, izjavila je Borovac. Prema njenim riječima, od 1,2 miliona raseljenih u BiH se vratilo njih oko 450.000, što znači da je u zemljama koje su prihvatile izbjeglice iz BiH ostalo da živi oko 750.000 ljudi.
“Unutar BiH interno je raseljeno oko milion ljudi, od kojih se više od 610.000 vratilo na svoja ognjišta”, rekla je ministrica i navela da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice pruža direktnu pomoć u izgradnji stambenih jedinica za oko 98.000 interno raseljenih.
Gradonačelnik Doboja Obren Petrović je kazao je vrlo važno da u narednom periodu obezbijede saradnju s iseljeništvom. Dodao je da je već obišao određeni broj država i razgovarao s ljudima.
“Bitno nam je da ljudi ulažu i da mi pomognemo vezano za ta njihova finansijska ulaganja. Ljudi želi da ulažu i u poljoprivredu i u privredu, ali im je potrebna jedna politička stabilnost u čitavoj BiH”, istaknuo je Petrović.
Načelnik Općine Jajce Edin Hozan je izrazio zahvalnost Ministarstvu što na ovaj način pristupa ovom potencijalu koji BiH ima u svojim ljudima koji žive izvan BiH.
“Svima nam je poznato i već dugo vremena govorimo o tome kako je naša dijaspora, naši iseljenici veliki potencijal za BiH u svakom smislu. Već donose novac, troše ga u BiH, pomažu svoju rodbinu i prijatelje, a govorimo kako vrlo malo investiraju u BiH”, naveo je Hozan.
Po njegovim riječima, poznati su dobri primjeri kako iseljeništvo svojim investicijama, ali ne samo investicijama nego i znanjem, iskustvom, obrazovanjem koje su stekli, pomažu svoju državu.
On ističe da je važno da to ne ostane na tim pojedinačnim primjerima, nego da institucije države naprave određeni sistem koji će “vratiti povjerenje između države i naših ljudi koji ne žive trenutno u državi, da je BiH pogodna za investiranje”.
“Da stvorimo takve uslove i da im kažemo i pokažemo da postoje dobri uslovi da se u ovoj zemlji investira sve ono što oni posjeduju. Ne mora to biti isključivo novac, to može biti i znanje i bilo koji oblik njihovog iskustva koje su stekli radeći u drugim zemljama”, zaključio je Hozan.