01. 11. 2017.

BiH neorganizovano ušla u proizvodnju malina: Problem treba sistemski riješiti ili gubimo 120.000 radnika

images_maline

U 2016. godini iz BiH je izvezeno 22.000 tona maline u iznosu od blizu 56 miliona KM, što je predstavljalo pozitivnu vijest za sektor jagodičastog voća u našoj zemlji. Međutim, ovogodišnji vremenski uslovi, loš sadni materijal, neusklađenost zaštite te nedovoljno prisustvo agronoma na terenu, pokazali su koliko se u BiH neorganizovano ušlo u ovu proizvodnju.
Uz evidentan ovogodišnji pad prinosa, situaciju je dodatno usložnila i niska otkupna cijena, zbog koje su se neki od izrevoltiranih proizvođača malina odlučili na uništavanje uroda.

Jasminka Haždiavdić, predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH kaže da je ovdje riječ o jakoj i strateškoj proizvodnji, međutim njene osnove nisu dovoljno jake te se mora raditi na jačanju njenih temelja.

Navodi da su temelji ove proizvodnje upravo proizvođači te da se organizacija proizvođača mora podići na viši nivo.

“S aktuelnim padom prinosa mislim da nema te tržišne cijene koja će dati opravdanost te proizvodnje. Kada smo ulazili u proizvodnju, kalkulacije su bile da je prinos između tonu i po i dvije, a mi sada dolazimo u situaciju da ti prinosi spadaju i na 500 kilograma po dunumu, a neki su i uništeni”, kaže Haždiavdić.

Prošlogodišnji prinosi po dulumu su iznosili između 740 i 800 kilograma, a ovogodišnji urod u konačnom prosjeku znatno je niži.

“Moramo podići prinos na površinama i moramo se boriti za tržišta gdje vjerujemo da naše maline i pripadaju. Mi smo vrlo blizu proizvodnje koja je u rangu organske, kvalitet naših malina ne smije padati”, smatra predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH.Odvojenost programa poticaja od realnosti

Smatra i da svi nivoi vlasti putem programa poticaja ovom sektoru trebaju prići sistemski. Navodi da program poticaja ne može biti izolovan od onoga što se dešava na terenu.

“U godini kada spašavamo postojeću proizvodnju imate situaciju da određeni nivoi vlasti podstiču nove zasade, što je realno apsurd. Gubite ono što imate i trebate to sačuvati, a vi kažete da je prevelika ekspanzija koja se potiče. To je jedna odvojenost programa poticaja od realnosti”, naglašava Hadžiavdić.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2016. godini iz naše zemlje je izvezeno 22.000 tona malina u iznosu od blizu 56 miliona KM, dok tačnih informacija o ovogodišnjem izvozu još uvijek nema, izuzev toga da je prosječna izvozna cijena u julu i augustu iznosila 1,71 eura.

Pad prinosa malina ove godine zabilježio je Almir Dedić iz Živinica, a kako kaže, svoj maline ove godine nije brao.

“Ove godine sam imao tri dunuma, a kasne snježne padavine u maju te intenzivne kiše i suše su se reflektovale na samu proizvodnju te su mi u potpunosti stradala dva dunuma. Na području TK u prosjeku je stradao dunum i po zasada po proizvođaču”, naglašava Dedić koji je ujedno i predsjednik Grupacije proizvođača malina TK.

On upozorava da bi niska otkupna cijena koja bi trebala biti ostvarena iduće godine mogla dovesti do gašenja samog sektora malinarstva.

“Mi imamo informaciju da u BiH postoji 20.000 proizvođača malina te da je radno angažovano 120.000 osoba kojima je u ovom momentu ugrožena egzistencija”, upozorava on.

Osnivanje zadruge jedno od rješenja

Jedno od rješenja problema je i osnivanje regionalnih zadruga proizvođača, a koja bi u lošim godinama bila u prilici amortizovati određene negativne efekte, a istovremeno zbir svih snaga stvoriti u funkciju toga da se mogu preuzeti veći projekti koji će organizovati ovu poljoprivrednu granu.

Na području Tuzlanskog kantona trenutno je u fazi osnivanje zadruge proizvođača malina, a cijela procedura bi trebala biti završena do kraja ove godine.

“Mi smo već imali edukaciju proizvođača malina o konceptu zadružnog organizovanja, poslovanju, načelima i samom osnivanju. Zadruga bi komerciolizovala sav trud i rad malinara kroz jeftine nabavke i dobru prodaju. Najbitnije je da u malinjacima u proljeće odradimo sve one pripremne radnje kada je riječ o đubrenju, zaštiti i pripremama malinjaka za cijelu proizvodnju. To će se odraziti na ukupan finansijski bilans svakog malinara”, kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.

Inače, o svim ovim problemima danas se govorilo u Tuzli za vrijeme okruglog stola koji su organizirali Savez proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacija proizvođača maline TK.

Razvijati proizvodnju američkih borovnica u BiH

Tom prilikom je istaknuto i da su ostale vrste jagodičastog voća nepravedno zaspostavljene te da one upravo predstavljaju prostor za diverzifikaciju ove proizvodnje.

“Proizvođači jagoda su ove godine imali bolju situaciju u odnosu na lani. Smatram da taj sektor treba staviti u jedan bolji nivo. Kada govorimo o jagodičastom voću, svi automatizmom govore o malinama, ali američke borovnice su sigurno proizvod koji trebamo razvijati, jer ima kontinuitet u cijeni i plasmanu. S druge strane, jagode i neke druge sorte trebaju biti predmet programa poticaja koji će sistemski donijeti pozitivne rezultate”, ističe Haždiavdić.

S obzirom na to da se branje jagoda završava vremenski prije malina, potrebno je napraviti koncept poljoprivrednog domaćinstva koji će u sektoru jagodičastog voća imati kontinuitet radova i samim tim diverzifikaciju rizika u odnosu na prihode.

“Ko je imao ove godine jagode i maline, sigurno je više zaradio na jagodama, dok je prošle godine bila obrnuta situacija”, potcrtava Haždiavdić.

U zavisnosti od kvaliteta i sorte, izvozna cijena bh. jagoda ove godine se kretala od dvije do tri konvertibilne marke.

Izvor: Klix.ba